Industrijalizacija jest važan korak u razvoju društva, ali ona za sobom ostavlja negativne posljedice na kvalitetu okoliša. Prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva te dohranjivanjem poljoprivrednog zemljišta, s ciljem ostvarenja što većeg prinosa, u okoliš se ispuštaju štetne tvari, koje mogu narušiti kvalitetu tla, vode i zraka. Ovisno o stupnju razvoja države, moguće su razlike u kvaliteti okoliša. Kako bi se istražila povezanost razvoja društva i kvalitete okoliša, provedena je analiza panel podataka na uzorku od 127 zemalja u razdoblju između 1990. i 2014. godine. Indeks zaštićenih vrsta, količina emitiranog metana te količina upotrijebljenog dušičnog gnojiva odabrani su kao pokazatelji kvalitete okoliša, ujedno i zavisne varijable, dok su za nezavisne varijable odabrani pokazatelji ljudskog razvoja poput indeksa ljudskog razvoja i ukupne faktorske produktivnosti poljoprivrednog sektora te ostale varijable koje mogu utjecati na kvalitetu okoliša. Primjenom modela s fiksnim efektima te modela generaliziranih momenata, utvrđeno je da postoje statistički značajne veze između pokazatelja ljudskog razvoja i kvalitete okolišsa. Usporedbom dobivenih rezultata, proizašlih iz primjene navedenih modela, potvrđeno je da model s fiksnim efektima bolje opisuje izmjerene podatke. Osim toga, ispitano je može li se veza između onečišćenja okoliša i indeksa ljudskog razvoja opisati Kuznetsovom krivuljom za okoliš. Iako krivulja nije identična Kuznetsovoj krivulji, primijećeno je da zagađenje raste s porastom indeksa ljudskog razvoja sve dok se ne postigne vrlo visoka razvijenost društva.