U ovom radu uzrok klimatskih promjena sagledava se iz drugačijeg kuta od onog suvremenog koji je usmjeren na antropološke uzroke. Možemo reći, da se klimatske promjene ovdje promatraju iz velikog kuta vremena. Znanstvenik Milutin Milanković značajno je doprinio astronomskoj klimatologiji koja proučava klimu velikih geoloških razdoblja, kako u prošlosti tako i u budućnosti Zemlje. Jedna od ekstremnih pojava klime su ledena doba, odnosno pojava glacijalnih perioda. Uz to što je potrebno definirati ledena doba, potrebno je pokazati i što ih uzorkuje. Ovaj rad opisuje tri astronomska glavna pokretača velikih promjena planetne klime, nagib ekliptike, ekscentritet putanje i precesija rotacijske osi. Promatrani zajedno, ova tri astronomska ciklusa, nazvaju se Milankovićevim ciklusima. Nakon teorijskog upoznavanja s navedenim astronomskim elementima, dan je kratki popis poznatih projekta koji idu u prilog Milankovićevoj teoriji. Ovaj rad opisuje tri glavna astronomska pokretača velikih promjena planetarne klime Zemlje: promjena nagiba ekliptike, promjena ekscentriteta orbite i precesija rotacijske osi. Promatrani zajedno, ova tri astronomska ciklusa, nazivaju se Milankovićevim ciklusima. Nakon teorijskog upoznavanja s navedenim astronomskim elementima, dan je kratki popis poznatih projekata koji idu u prilog Milankovićevoj teoriji. Glavni dio rada bavi se matematičkim izvodom promjene solarne količine ozračenja toplinskih polugodišta. Dobiveni rezultati u obliku krivulja poklapaju se s raščlambom glacijalnih i interglacijalnih doba u jednakim vremenskim intervalima. Na kraju je dan kratki osvrt na znanstvena stajališta o današnjoj klimi Zemlje i njezinoj budućnosti, o tome može li antropogeni utjecaj nadjačati utjecaj geološkog vremena i nebeski mehanizam naše planete. Ukratko su opisana I Marsova ledena doba nastala precesijom osi velikih otklona. Naime, na Marsu je uočena zanimljiva pojava koja dodatno objašnjava posljedicu otklona rotacijske osi.