Sažetak | Čovjekov utjecaj na klimu nije bio značajan sve do početka industrijalizacije. U drugoj polovici 18. stoljeća, ljudi su počeli intenzivno mijenjati svijet oko sebe gradeći tvornice, željeznice i ceste. Tada je započelo korištenje fosilnih goriva, čijim se izgaranjem oslobađaju velike količine stakleničkih plinova. Povećavanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi površina Zemlje pojačano se zagrijava, otapa se ledeni pokrov i podiže se razina mora. Danas, zbog intenzivnih klimatskih promjena, sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih događaja (vremenskih ekstrema). Najčešći vremenski ekstremi su: temperaturni ekstremi, toplinski valovi, suše, požari, poplave, ekstremne oborine itd. Vremenski ekstremi, zbog svoje nepredvidivosti i jačine, često uzrokuju materijalne štete te mogu ugroziti ljudske živote. Cilj ovoga rada bio je provjeriti postoji li podudarnost u pojavi zaslanjenja izvora Dobrica, Dobra i Perilo, koji se nalaze u Bakarskom zaljevu, i vremenskih ekstrema. U radu su grafički prikazane veličine poput temperature zraka, količine oborina te koncentracija klorida u izvorišnoj vodi, kao izravnog pokazatelja zaslanjenosti izvora. Utvrđeno je da su se najveća zaslanjenja izvora javila 2003. i 2012. godine, odnosno u godinama u kojima su, u ljetnim mjesecima, zabilježene nadprosječno visoke temperature, toplinski valovi i ekstremne suše. Može se zaključiti da su smanjenje količine i kvalitete pitke vode posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta. |