Razvoj tehnologije stvara sve veću potrebu za električnom energijom. Nuklearne elektrane, u slučaju kada su dobro konstruirane i održavane, jesu pouzdana postrojenja za generiranje električne energije. Procjenjuje se da se približno jedna petina električne energije u svijetu proizvede upravo u nuklearnim elektranama. Svaka elektrana predstavlja potencijalni rizik za okolinu, a nuklearne elektrane tu prednjače zbog korištenja radioaktivnog goriva koje može značajno ugroziti zdravlje i živote ljudi te kontaminirati ekosustav na vrlo velikom području. Posljedice u slučaju nesreće u nuklearnim elektranama mogu biti razorne. U 2021. godini obilježene su dvije obljetnice velikih nuklearnih nesreća: 35 godina od najveće nuklearne nesreće u povijesti, nesreće u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Vladimir Ilyich Ulyanov Lenin, poznatije pod nazivom černobilska katastrofa te 10 godina od posljednje velike nuklearne nesreće, nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi u Japanu. U uvodu rada opisana je građa atoma, nuklearne reakcije te je spomenuto ionizirajuće zračenje, kao i dozimetrija i načini zaštite od ionizirajućeg zračenja. Cilj je rada dati pregled nuklearnih katastrofa u černobilskoj nuklearnoj elektrani u Ukrajini i u elektrani Fukushima Daiichi u Japanu te posljedica koje su prouzročile na okoliš. Iz tog razloga, uz opće objašnjenje rada nuklearnih elektrana, detaljno su opisani reaktori tipa RBMK i BWR kakvi su se koristili u spomenutim elektranama. Glavni dio rada objašnjava uzroke katastrofa i događaje koji su im prethodili. U nastavku su opisane posljedice černobilske katastrofe na stanovništvo, divlje životinje i šumsku populaciju područja u okolici elektrane te posljedice koje je nesreća u Japanu izazvala u ekosustavu Tihog oceana kao i kod domaćih životinja i kućnih ljubimaca.