Pages

Analiza spektra zračenja iz aktivne galaktičke jezgre Markarian 421 u području gama-zraka vrlo visokih energija
Analiza spektra zračenja iz aktivne galaktičke jezgre Markarian 421 u području gama-zraka vrlo visokih energija
Adrian Udovičić
ovom radu ću pisati o blazaru Markarian 421. Ukratko ću opisati interakciju gama-zračenja s atmosferom na osnovu čega rade Čerenkovljev teleskopi. Opisujem paradigmu aktivnih galaktičkih jezgara i neke od komponenata koje sadrže. Nakon toga ću ukratko objasniti što je spektralna distribucija energije i nastaviti na primjenu funkcija prilagodbi koje sam koristio u radu. Detaljno ću objasniti postupak kojim sam obračunao podatke koje sam preuzeo iz članaka za ovaj rad. Zatim ću...
Atomska jezgra u modelu ljusaka
Atomska jezgra u modelu ljusaka
Veni Žitko
Nuklearna fizika grana je znanosti u kojoj se istražuju strukture atomskih jezgri, osnovna i pobuđena stanja, prijelazi između stanja, raspadi, nuklearne reakcije, sile među česticama i druga korisna i zanimljiva svojstva atomske jezgre. Uobičajeno se do informacija ne može doći uzimanjem u obzir svih relevantnih fizičkih veličina i pojava, već se jezgra promatra u odabranom modelu. Nuklearni su modeli pojednostavljeni matematički opisi atomskih jezgri. Neki od mnogobrojnih...
Atomski sat
Atomski sat
Antonija Samaržija
Atomski sat je uređaj za mjerenje vremena koji koristi frekvenciju apsorbiranog ili emitiranog zračenja pri atomskim prijelazima. U poglavljima koja slijede opisani su osnovni teorijski pojmovi važni za razumijevanje principa rada atomskog sata: harmonijski oscilator, atomski prijelazi i izborna pravila, Zeemanov učinak te hiperfina struktura. U glavnom dijelu rada, nakon opisa otkrića atomskog sata i faktora kvalitete, tzv. Q-faktora atomskog sata, opisuje se princip rada cezijeva...
Comptonovo raspršenje
Comptonovo raspršenje
Matea Turalija
Nakon razvoja Maxwellove teorije elektrodinamike, otkriveno je da je svjetlost elektromag- netski val. Dakako, to je bilo u proturjecju sa prijasnjim klasicnim opisima valova. U tim je slucajevima bio potreban medij koji ce titrati te posluziti kao prenositelj energije. Medutim, u slucaju svjetlosti i ostalih elektromagnetskih valova rjesenja valne jednadzbe zadovoljena su i u slucaju potpunog vakuuma. Titranje je obavljeno, naizgled apstraktnim matematickim velicinama uvedenim pri...
Experimental examination of scalar theory of diffraction
Experimental examination of scalar theory of diffraction
Luka Zurak
In this thesis diraction by a rectangular aperture is inspected. Measured data is collected, using digital camera CMOS sensor, and compared with theoretically obtained results calculated using symbolic computation program Mathematica 11.0. Theoretical analysis done by Kirchho is based on usage of Green's function and Green's second identity in combination with scalar wave equation. With proper boundary conditions three diraction formulas were obtained - one of the goals was to...
FIZIKA MORSKIH STRUJA
FIZIKA MORSKIH STRUJA
Klara Grlaš
Rad ne sadrži sažetak.
Fizika munja
Fizika munja
Melita Bujanović
Zemljin strujni krug je elektriˇcni sistem graden kao kondenzator sfernog oblika koji se sastoji od dvije sferne koncentriˇcne ploˇce s nabojima jednakog iznosa, a suprotnog predznaka, Zemljine povrˇsine koja je negativno nabijena ploˇca i granice ispod sloja izjednaˇcenja u ionosferi koja je pozitivno nabijena ploˇca. Izmedu Zemljine povrˇsine i sloja izjednaˇcenja nalazi se atmosfera kao dielektrik. Za vrijeme lijepog vremena atmosfera je slabo vodljiva zbog vrlo male ionizacije...
Fizika nakita
Fizika nakita
Martina Knežević
Nakit kao simbol moći, bogatstva i statusa u društvu, svoju atraktivnost često duguje optičkim pojavama kao što su lom svjetlosti, potpuno odbijanje svjetlosti, disperzija i interferencija svjetlosti. Posebnu pažnju oduvijek plijeni dijamantni nakit. Rezanjem dijamanata prema točno određenim proporcijama nastaje dragi kamen koji se zove briljant, a svoj prepoznatljiv sjaj duguje potpunom odbijanju i rasapu svjetlosti. Samo najpreciznije rezani briljanti mogu se nazvati idealnima, a...
Fizika tornada
Fizika tornada
Maja Kerošević
Tornado je jedna od najjačih i najopasnijih oluja na svijetu. Definira se kao zračni vrtlog u obliku tamnog, vertikalnog lijevka koji se pruža iz olujnog oblaka kumulonimbusa. Za njegov nastanak potrebni su: nestabilna atmosfera, topli i vlažni zrak te smicanje vjetra. U blizini tla nalazi se topla, vlažna i nestabilna zračna masa dok je u višim slojevima atmosfere zrak znatno hladniji. Po prirodi se topla i vlažna zračna mase podiže te se na određenoj visini počinje hladiti,...
Fizika vulkanskih erupcija
Fizika vulkanskih erupcija
Lea Butorac
Vulkanske erupcije su izbačaji užarene lave i vulkanskog materijala. Pojam „vulkanska” prvi je upotrijebio Giuseppe Mercalli, koji je svjedočio erupciji vulkana na otoku Vulkan. Njegov opis erupcije sada se koristi diljem svijeta zbog erupcija obilježenih gustim oblakom pepelnog plina koji eksplodira iz kratera i diže se visoko iznad vrha. Mercalli je opisao vulkanske erupcije kao „ ... eksplozije poput topova vatre u nepravilnim vremenskim intervalima ... ”. U ovom radu biti...
Fizički modeli financijskih tržišta
Fizički modeli financijskih tržišta
Tomislav Kapov
Ekonofizika je interdisciplinarna grana koja nastoji razviti fizičke modele koji opisuju dinamiku financijskih tržišta, odnosno pojedinih ekonomskih veličina na financijskim tržištima. U okviru ovog rada prikazuje se nekoliko takvih modela. Opisuju se tzv. slomovi tržišta te se prikazuju fizički modeli koji se koriste za opis tih pojava, a koji se sastoje u praćenju tzv. temperature tržišta i formulaciji zakona koji opisuju „potrese“ na financijskim tržištima. Nadalje,...
Fotokatalitička svojstva tankih filmova cinkovog oksida narastanim na poroznim strukturama tehnikom depozicije atomskih slojeva
Fotokatalitička svojstva tankih filmova cinkovog oksida narastanim na poroznim strukturama tehnikom depozicije atomskih slojeva
Virna Kisiček
U radu je proucavan utjecaj tankih filmova cinkovog oksida narastanih na poroznim strukturama na fotokataliticku razgradnju metilenskog modrila kao modelnog zagaivaca u otpadnim vodama. S obzirom na to da se kemijske reakcije izmeu fotokatalizatora i vodenih otopina odvijaju upravo na njihovoj meupovršini, fotokatalizatori velikih aktivnih površina pripremani su postupcima elektrokemijske oksidacije aluminija u trajanju od 2 h, 4 h, i 6 h u 0,1 M fosfornoj kiselini (H3PO4) i jetkanja...

Pages