Paginacija

Geometrijska optika i Fermatovo načelo
Geometrijska optika i Fermatovo načelo
Anita Pejić
Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra, odnosno dio elektromagnetskog spektra iz intervala valnih duljina od 380 do 780 nm. Geometrijska optika je grana optike koju karakterizira zanemarivanje valne duljine svjetlosti λ. U modelu geometrijske optike širenje svjetlosti opisano je pomoću zrake svjetlosti. Zrake svjetlosti su putanje po kojima se svjetlosna energija prenosi iz jedne točke u drugu. Zakone geometrijske optike su većim dijelom empirijski otkrili još stari Grci....
Geometry of gauge theories
Geometry of gauge theories
Marija Turk
The goal of this thesis was to mathematically explain concepts from gauge theories. The most emphasis was put on explaining gauge transformations, covariant derivatives, and curvature. The main tools we used for such description were principal fiber bundles and connections. As there exists a lot of background geometry, preparations had to be made before the introduction of those two. Those preparations included an understanding of fiber bundles and Lie groups. Fiber bundles allowed for the...
Gigantski magnetootpor
Gigantski magnetootpor
Valentina Županić
Gigantski magnetootpor (GMR) je kvantno-mehanički efekt magnetootpora koji se može opaziti u višeslojnim strukturama sastavljenima od alternirajućih feromagnetskih i nemagnetskih tankih filmova metala. Efekt se očituje kao značajna promjena od 10% do 80% u električnom otporu strukture uslijed primijenjenog magnetskog polja. Za otkriće efekta gigantskog magnetootpora Albertu Fertu i Peteru Grünbergu dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku 2007. godine. Efekt se koristi u...
Grafen i primjene
Grafen i primjene
Danijel Munitić
U ovom radu se raspravlja o grafenu, relativno novoj morfološkoj strukturi ugljika, koja je pobudila veliki interes zbog svojih jedinstvenih svojstava. Opisat će se kako je uspješno izoliran prvi uzorak čistog, jednoslojnog grafena. Nadalje, predstavit će se razlike u svojstvima između grafena i grafita, te klasifikacija grafena po broju slojeva, kao i najčešći načini analiziranja strukture grafena. Ukratko će se opisati i grafenu vrlo srodan materijal, grafenov oksid, koji može...
Gravitacijski valovi
Gravitacijski valovi
Fran Ivan Vrban
Gravitacijski val je valni poremecaj gravitacijskog polja koji se propagira se vakuumom brzinom svjetlosti. Radi iznimno slabe interakcije s materijom iznimno ga je teško detektirati jer je potrebna izuzetno velika preciznost instrumenta, što je nedavno po prvi puta postignuto. U ovom radu promatrao sam teoretsku pozadinu gravitacijskih valova koristeći Einsteinovu opću teoriju relativnosti. Opisao sam problem detekcije gravitacijskog vala. Ukratko sam sumirao najvažnije rezultate...
Habitabilni planeti
Habitabilni planeti
Lisa Nikolić
Cilj ovog rada je objasniti sam pojam habitabilnih planeta i habitabilne zone te objasniti važnost njihovog otkrivanja. Spomenute su značajne metode detekcije i objašnjen princip njihova rada. Promatrane su karakteristike ekstrasolarnih planeta i objašnjeno je kako one utječu na habitabilnu zonu. Nabrojano je nekoliko planetarnih sustava, medu kojima je i sustav TRAPPIST-1 koji sadrži sedam ekstrasolarnih planeta. Analizom svojstava do sada otkrivenih 4301 egzoplaneta detektirani su...
Higher spin theory
Higher spin theory
Ivan Vuković
We provide a review of gauge eld theories with higher spin, focusing on the classical theory of massless bosons in at Minkowski spacetime. A brief introduction to the concept of spin is provided along with a historical review of some of the most important problems and accomplishments in higher spin theory, followed by a review of familiar lower spin theories. Using a particularly elegant formalism, we examine the free higher spin theory and the theory coupled to a generic external...
Holografija
Holografija
Lara Šegić
Ovaj rad počinje sa osnovama holograje, kako bi se polagano počeo stvarati dojam o tome sto je zapravo hologram. Nakon toga upoznajemo se sa počecima holograje te na koji način se nastavlja razvijati. Spominju se česte zablude u vezi toga sto je hologram, kakve vrste holograma postoje te koja je razlika holograma i fotograje. Nakon toga objašnjena je osnovna teorija bitna za razmatranje nastanka i rekonstrukcije holograma. Središte rada usredotočeno je na način snimanja digitalnog...
Interferometrija u astronomiji
Interferometrija u astronomiji
Mario Matovina
Rad ne sadrži sažetak.
Ispitivanje korozijskog ponašanja niskolegiranog čelika
Ispitivanje korozijskog ponašanja niskolegiranog čelika
Lea Panović
U ovom diplomskom radu teorijski su obrađeni osnovni pojmovi i mehanizmi korozije, s posebnim naglaskom na elektrokemijsku koroziju. Ispitivana je otpornost čelika 42CrMo4 na koroziju u različitim medijima primjenom elektrokemijskih metoda i pretražnog elektronskog mikroskopa (SEM). Ispitivanja su provedena u vodovodnoj vodi, 3,5%-tnoj otopini natrijevog klorida, 0,1 M otopini sumporne kiseline i 0,1 M otopini dušične kiseline. Rezultati su pokazali da se brzina korozije značajno...
Istraživanje međuzvjezdane materije pomoću radiovalova
Istraživanje međuzvjezdane materije pomoću radiovalova
Maria Vukić
Prostor između zvijezda unutar galaksije ispunjava međuzvjezdana materija. To je materija prožeta magnetskim poljem, a sastoji se od atomskog, molekulskog i ioniziranog plina te kozmičkih zraka i prašine. Iz aspekta radioastronomije, međuzvjezdana se materija najbolje istražuje detekcijom sinkrotronskog zračenja. Opažanje sinkrotronskog zračenja u frekvencijskom rasponu od 100 do 200 MHz radioteleskopom LOFAR iz 2015. godine, otkrila su ravne filamentarne strukture u polju 3C196...
Istraživanje vodikovih nečistoća u tankih filmovima cinkovog oksida korištenjem tehnike SIMS
Istraživanje vodikovih nečistoća u tankih filmovima cinkovog oksida korištenjem tehnike SIMS
Dario Arifović
U radu je korištena metoda depozicije atomskih slojeva (ALD) za narastanje tankih filmova cinkovog oksida (ZnO) na različitim temperaturama. Za sintezu ZnO korištena su dva prekursora: voda (H2O) i dietilcink (DEZ). Depozicije su se radile na podlogama Si, na temperaturama između 60 °C i 220 °C. Za karakterizaciju sintetiziranih filmova ZnO koristila se masena spektrometrija sekundarnih iona (SIMS), kojom je načinjena elementna analiza i izmjereni su dubinski profili uzoraka. Nadalje,...

Paginacija